yes, therapy helps!
Kognicija: definicija, glavni procesi i funkcioniranje

Kognicija: definicija, glavni procesi i funkcioniranje

Ožujak 28, 2024

Spoznaja nam omogućuje da vidimo naše okruženje, naučimo od njega i zapamtimo informacije koje smo dobili , kao i rješavanje problema koji nastaju tijekom života ili komuniciranja s drugim ljudima.

U ovom članku ćemo opisati što je točno kognicija i koji su glavni kognitivni procesi.

Što je spoznaja?

Pojam "spoznaja" može se definirati kao sposobnost nekih živih bića da dobiju informacije o svom okolišu i, od njezine obrade do mozga, da ga tumače i daju značenje. U tom smislu kognitivni procesi ovise samo o osjetilnim sposobnostima kao io središnjem živčanom sustavu.


To je koncept vrlo širokog značenja koji se može grubo izjednačiti s onom "misli" , Međutim, kao što ćemo kasnije vidjeti, ovaj se pojam može odnositi i na jedan od procesa ili faza koji čine kogniciju: razmišljanje, koje se zauzvrat preklapa s rješavanjem problema.

U području psihologije, spoznaje se podrazumijeva kao obrada bilo koje vrste informacija kroz mentalne funkcije. S povijesnog gledišta ova konceptualizacija proizlazi iz tradicionalnog razdvajanja racionalnog i afektivnog; Međutim, emocija se danas često promatra kao kognitivni proces.


Kroz povijest mnogi su autori predložili da se spoznaja, posebice ona koja se svjesno odvija, treba biti glavni predmet studija u znanstvenoj psihologiji. Wilhelm Wundt, Hermann Ebbinghaus ili William James počeo je proučavati osnovne kognitivne procese poput pamćenja ili pažnje krajem 19. stoljeća.

Trenutni razvoj u proučavanju spoznaje duguje mnogo teorijama obrade informacija i kognitivnoj orijentaciji općenito, vrlo popularnom od sredine dvadesetog stoljeća. Te paradigme omogućuju konsolidaciju interdisciplinarnih područja relevantnih kao neuropsihologija i kognitivna neuroznanost.

Glavni kognitivni procesi

Sposobnosti koje čine kogniciju su višestruke; mi ćemo se zaustaviti samo u nekim od najopćenitijih i relevantnijih , kao što su pozornost, jezik i metakognicija (ili znanje o spoznaji).


Isto tako, i uzimajući u obzir sadašnje znanje, uključit ćemo emocije kao kognitivni proces u cijelosti.

1. Percepcija

Pojam "percepcija" odnosi se na uzimanje osjeta iz okoline osjetilnih organa i njegovo prenošenje na višu razinu živčanog sustava, ali i kognitivni proces pomoću kojeg generiramo mentalnu predstavu te informacije i tumačimo ga. U ovoj drugoj fazi, intervenirati su prethodno znanje i pažnja.

2. Pažnja

Pozornost je opća sposobnost usmjeravanja kognitivnih resursa na podražaje ili specifične mentalne sadržaje; stoga ima regulatornu ulogu u funkcioniranju drugih kognitivnih procesa. Ta je sposobnost podijeljena na nekoliko aspekata pa se pažnja može shvatiti kao odabir, koncentracija, aktivacija, praćenje ili očekivanja.

3. Učenje i pamćenje

Učenje se definira kao stjecanje novih informacija ili izmjena postojećih mentalnih sadržaja (zajedno s njihovim odgovarajućim neurofiziološkim korelatima). Opisane su različite vrste učenja, poput klasičnih i operantnih modela kondicioniranja, koji su povezani s mehanizmima sinaptičkog pojačanja.

Memorija je koncept blisko povezan s učenjem , jer obuhvaća kodiranje, pohranu i dohvaćanje informacija. U tim se procesima uključe ključne strukture limfnog sustava kao što su hipokampus, amigdala, fornix, nucleus accumbens ili mamilijalna tijela talamusa.

4. Jezik

Jezik je fakultet koji ljudima omogućava korištenje složenih metoda komunikacije , i usmeno i pismeno. S evolucijskog gledišta smatra se razvoj nespecifičnih vokalizacija i gesta koje su koristili naši preci i koji nalikuju onima koje koriste druge životinjske vrste.

5. Emocija

Iako je emocija tradicionalno odvojena od spoznaje (shvaćena kao ekvivalentna misli), povećanje znanja u psihologiji otkrilo je da se ova dva procesa rade na sličan način , Razina aktivacije simpatičkog živčanog sustava i motivacija da se približe ili udaljavaju od stimulansa su odrednice emocija.

  • Preporučeni članak: "8 vrsta emocija (i njihova svojstva)"

6. Razlaganje i rješavanje problema

Razlog je kognitivni proces na visokoj razini koji se temelji na korištenju više osnovnih riješiti probleme ili postići ciljeve oko složenih aspekata stvarnosti. Postoje različite vrste razmišljanja ovisno o tome kako ih klasificiramo; ako to činimo iz logičkih kriterija, imamo deduktivan, induktivan i abdukcijski zaključivanje.

7. Socijalna spoznaja

Popularizacija socijalne psihologije koja se dogodila 1960-ih i 1970-ih, dovela je do povećanja interesa za proučavanje spoznaje koja se primjenjuje na međuljudske odnose. Iz te perspektive razvijeni su transcendentalni modeli, kao što su teorije atribucije i shema sheme o zastupanju znanja.

8. Metakognicija

Metakognicija je sposobnost koja nam omogućuje da budemo svjesni vlastitih kognitivnih procesa i razmislite o njima. Posebna pažnja posvećena je metamemorija, budući da je upotreba strategija za poboljšanje učenja i pamćenja vrlo korisna za poboljšanje kognitivnih performansi.


Biblical Series I: Introduction to the Idea of God (Ožujak 2024).


Vezani Članci